Tko nasljeđuje, koga se nasljeđuje i zašto se nasljeđuje?
Zakon o nasljeđivanju NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 propisuje da su sve
fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne kada je u pitanju nasljeđivanje, a
nasljeđuje se zbog smrti fizičke osobe i u trenutku njezine smrti. Umrlu fizičku osobu,
odnosno ostavitelja nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo, a ta se
osoba naziva nasljednik. Pravo na nasljeđivanje stječe se po odredbama Zakona o
nasljeđivanju, a na temelju oporuke ili na temelju zakona. Nasljedno se pravo stječe u
trenutku ostaviteljeve smrti. Onaj koji je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni
sljednik. Ako umrla osoba nema nasljednika ostavina prelazi na općinu ili grad u kojem se
nalazi. Svaka osoba ovlaštena je da za slučaj svoje smrti oporukom sama sebi odredi
nasljednika. Zakonski nasljednici su svi potomci, posvojčad i njihovi potomci, bračni drugovi,
roditelji i posvojitelji, braća i sestre, bake i djedovi i njihovi potomci te ostali predci. Osim
toga, na temelju zakona nasljednik može biti i ostaviteljev izvanbračni drug koji je u pravu
nasljeđivanja izjednačen s bračnim. U prvi nasljedni red ulaze ostaviteljeva djeca i bračni
drug. U slučaju da ostavitelj nema potomke, drugi nasljedni red uključuje njegove roditelje i
njegovog bračnog druga. Imovina se dijeli na pola, a ako su oba roditelja umrla prije
ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu i suprotno. Osim toga, u drugi nasljedni red
ubrajaju se još i ostaviteljeva braća, sestre te njihovi potomci. Treći nasljedni red čine
ostaviteljevi djedovi i bake, a četvrti nasljedni red pradjedovi i prabake. U ostale nasljedne
redove pripadaju svi ostali predci.
Način popisivanja nekretnina
Prema članku 196. Zakona o nasljeđivanju NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19
nekretnine se popisuju pojedinačno s naznakom mjesta gdje se nalaze, kulture zemljišta te
zemljišnoknjižnih podataka ako su poznati.
Naknadno pronađena imovina – nekretnine
Prema članku 234. Zakona o nasljeđivanju NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19
ističe se postupak u slučaju naknadnog pronalaska nekretnine. Ako se naknadno pronađe
nekretnina koja nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju, sud neće ponovno provoditi
ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog
rješenja. Postoji mogućnost da se neki od nasljednika odrekne nasljedstva ili ustupi svoj dio
sunasljedniku te u tom slučaju sud ponovno provodi ostavinsku raspravu.
Nasljeđivanjem nekretnine mogu se naslijediti i dugovi
Kada je u pitanju nasljeđivanje jedno od češćih pitanja je mogu li se prilikom nasljeđivanja
naslijediti i dugovi. Naravno i to je moguće. Postoje slučajevi kada umrla osoba ostavi
nekretninu, ali uz to i dugove koji terete tu nekretninu. U tom se slučaju dugovi prenose na
nasljednike, a važno se na vrijeme detaljno informirati. Dakle, nasljednici koji se nisu odrekli nasljedstva odgovaraju za ostaviteljeve dugove solidarno, svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela.
Nadležno tijelo
Nadležna tijela za vrijeme ostavinskog postupka su općinski sud i javni bilježnik kao
povjerenik suda. Mjesna nadležnost općinskog suda za provođenje ostavinskog postupka
određuje se prema ostaviteljevom prebivalištu u vrijeme smrti. Sud provođenje ostavinskih
postupaka povjerava javnim bilježnicima.
Porez na nasljeđivanje nekretnine
Porez na nekretninu kada je u pitanju nasljeđivanje plaćaju bračni drug, potomci i preci te
posvojenici i posvojitelji. Osim toga, porez plaćaju i pravne i fizičke osobe kojima RH daruje
nekretnine bez naknade radi odštete ili nekih drugih razloga vezanih uz Domovinski rat te
bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose.
Porez na nasljedstva i darove plaćate ako ste na dar dobili ili naslijedili: gotov novac, novčane
tražbine i vrijednosne papire te pokretnine u vrijednosti većoj od 50.000 kuna na dan
utvrđivanja porezne obveze. Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi nekoj drugoj osobi, porez plaća osoba kojoj je ustupljeno nasljedstvo. Nekretnina za nasljeđivanje oporezuje se porezom na promet nekretnina.
Stjecanje prava vlasništva stranih državljana na nekretninama
Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima 91/96., 68/98., 137/99., 22/00.,73/00.,
129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14 propisuju se
pravila za strane državljane i fizičke osobe za stjecanje nekretnina u RH. Strani državljani
mogu naslijediti i biti vlasnici nekretnine u RH. Naravno postoji razlika u nasljeđivanju kada
nasljeđuju strani državljani EU i oni koji to nisu. Strani državljani država članica EU-a koji
namjeravaju steći pravo vlasništva na određenoj nekretnini stječu to pravo pod istim pravilima koji vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane RH i onih koji imaju sjedište u RH. Stranci su prema Zakonu o nasljeđivanju, pod pretpostavkom uzajamnosti nasljedno i pravno ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske.
